Možda nije raskošan poput onih s kraljevskih dvora Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Monaka, Italije i drugih poznatih monarhija. Ali je prekrasan, blistav, zanimljiv, poseban... Jedinstven. Upravo ovim riječima ga je prije nekoliko godina opisala slavna gošća Sarajevo Film Festivala i jedna od najutjecajnijih osoba današnjice, Angelina Jolie. Replike ovog nakita nosila je na gala premijeri svog prvjenca „U zemlji krvi i meda“, ali i nebrojeno puta kasnije.

Bosna nije od Daytona. Bosna nije ni od AVNOJ-a. Ona je mnogo, mnogo starija. Ipak, nećemo vas „zamarati“ historijskim činjenicama koje smo svi trebali savladati još u osnovnoj školi. Priču o prošlosti Bosne i Hercegovine ovog puta ćemo ispričati kroz nakit koji su nosili naši kraljevi i kraljice, te pripadnici plemićkih i bogatih trgovačkih porodica. Možda nije raskošan poput onih s kraljevskih dvora Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Monaka, Italije i drugih poznatih monarhija. Ali je prekrasan, blistav, zanimljiv, poseban.... Jedinstven. Upravo ovim riječima ga je prije nekoliko godina opisala slavna gošća Sarajevo Film Festivala i jedna od najutjecajnijih osoba današnjice, Angelina Jolie. Replike ovog nakita nosila je na gala premijeri svog prvjenca „U zemlji krvi i meda“, ali i nebrojeno puta kasnije.

Odabrani predmeti
Učinila je da vijest o projektu koji je 2009. godine pokrenula Zlatarsko juvelirska radnja „Sofić“ iz Sarajeva u saradnji sa Zemaljskim muzejem za tren obiđe svijet i prenese važnu poruku: da volimo i poštujemo svoje kulturno-historijsko blago. Na pitanja kako je nastao ovaj projekt, šta je njegov cilj, kako su pravljene replike ovog nakita, te još mnogo toga, odgovorio nam je zlatar Sead Sofić.

- Primijetio sam, ne samo ja, već i meni bliski ljudi, da zbog opće situacije u zemlji polako gubimo samopouzdanje i samopoštovanje, te interes za historiju. A to ne smijemo dopustiti. Razumijem da je kriza, da je ljudima možda lakše uvesti nego proizvesti neke stvari, ali u našoj historiji je toliko inspiracije koja čeka da bude otkrivena. Mi smo nakon rata željeli napraviti neke suvenire koji predstavljaju odraz naše kulture. S Amirom Sadiković, mojom dobrom prijateljicom, te koautoricom ovog projekta, odlučili smo se za replike starog nakita, ukrasnih predmeta i novca. Posjetili smo Zemaljski muzej u kojem su izloženi originali i s direktorom, Adnanom Busuladžićem, dogovorili da ih uz njihovu pomoć izradimo. Muzejski radnici su nam omogućili pristup odabranim predmetima. Odnijeli smo ih u posebno pripremljenu prostoriju da bismo mogli izvršiti vaganje, mjerenje svakog djelića, crtanje i fotografisanje predmeta - priča Sofić. Sve te nacrte i fotografije, koje je snimio Almin Zrno, dizajnerica Amna Mahić-Bajrović je složila u odličan katalog. U njemu pored svake slike predmeta stoji njegova skica s mjerama, mjesto pronalaska, način izrade, vrsta materijala od kojeg je napravljen, te period iz kojeg potječe.

Život u zlatu

- To su osnovne informacije. Zašto ih nismo više dali? Da ljudi odu u Muzej i sami ih potraže. Sve što smo napravili izloženo je tamo. I više od toga. Svako ko želi napraviti dobru priču koja će promovisati kulturno-historijsko naslijeđe inspiraciju može naći upravo u
Muzeju. On je nepresušan izvor blaga. Ovaj naš projekt već ima odjeka. Mladi ljudi nam dolaze, interesuju se, a to je poenta svega, da oni cijene našu kulturno-historijsku baštinu - ističe Sead. U familiji Sofić zlatarstvo je tradicija. Sead i njegov brat su treća generacija zlatara. Završili su fakultete, ali izrada nakita je ono čime se isključivo bave. Ipak, i s takvim iskustvom,
izrada replika nakita iz Muzeja za njih nije bila jednostavna. - Tu ima nakita koji potječe od trećeg stoljeća pr.n.e., pa do 19. stoljeća nove ere. Tehnika izrade mnogih od njih bila nam je prilično nepoznata. Naprimjer, tehnika granulacije korištena je u desetom vijeku. Tu je i tehnika kovanja. Zatim filigran i lijevanje iz 18. stoljeća. Sve te tehnike su moj brat Senad, koji je vrhunski majstor zanata, te grupa momaka iz naše radionice, koristili u izradi ovih predmeta da bi izgledali autentično. Svaka je mnogo zahtjevna, traži mnogo truda, znanja, vremena i vještine. I šta smo još radili, svaka replika izgleda baš poput originala u Muzeju. Naprimjer, u originalu prstena pečatnjaka kralja Tvrtka nedostaju neki sitni dijelovi, pa ih nema ni na replikama. Jedan takav su prijatelji kupili
našem glumcu Emiru Hadžihafizbegoviću. On ga stalno nosi. Ne skida ga. Jednom me pitao: „A je li Sofa, reci mi je li meni ispalo nešto s ovog prstena?“ Ispričao sam mu zašto je to tako, i to mu se svidjelo - kaže Sead.

Izvor: Azra Premium
Piše: Elvedina Džakmić